Pljevlja, Kolašin, Plužine, Žabljak, Mojkovac i Šavnik opštine su u kojima se u poslednjih deset godina češće išlo na sahrane, nego u porodilišta. U tim gradovima je, prema podacima Zavoda za statistiku, prirodni priraštaj od 2008. godine konstantno negativan, a najgora je situacija u Pljevljima gdje je u poslednju deceniju čak za 2.037 veći broj umrlih nego rođenih. Ujedno, to je i grad sa najvećim brojem iseljavanja.
Loša situacija je i u Kolašinu gdje je od 2008. do kraja 2017. broj preminulih za 443 veći od rođenih, slijede Plužine gdje je ta cifra 327, Mojkovac 310, Žabljak 269 i Šavnik 184.
Prema preliminarnim podacima Monstata za 2017. godinu, bijela kuga je zabilježena u čak 13 opština, a najgora situacija je u Pljevljima, nakon kojih slijede Nikšić, Kolašin, Cetinje, Andrijevica, Žabljak, Berane, Petnjica, Mojkovac, Plužine, Šavnik i Ulcinj.
Situacija nije mnogo bolja ni u Bijelom Polju, najvećem gradu na sjeveru države, gdje je samo za jedan broj rođenih veći od preminulih. Slična situacija je i u Danilovgradu gdje je broj stanovnika povećan za tri na osnovu rađanja.
Prirodni priraštaj je najveći u Podgorici i iznosi 962, slijede Budva – 196, Rožaje – 182, Tivat – 98, Bar – 61, Kotor – 34, Plav – 30 i Gusinje –10.
Gledano na nivou države lani je prirodni priraštaj bio pozitivan i iznosi 911. Monstat precizira da je preminulo ukupno 6.511 građana, a rođeno 7.422.
Ujedinjene nacije ranije su upozorile da će Crna Gora do 2100. godine izgubiti 189.000 stanovnika. U izvještaju „Izgledi svjetske populacije: Revizija za 2015” navodi se da će nas do 2050. biti manje za 8,2 odsto, odnosno 52.000.
„Srednja” prognoza predviđa da će Crna Gora 2050. imati 574.000 stanovnika, a 2100. godine samo 437.000 građana. Projektuje se da Crna Gora sada ima 626.000 stanovnika.
Naša država našla se na 26. poziciji na spisku zemalja koje će zabilježiti najveći pad populacije.
UN projektuje pad populacije u 48 zemalja u periodu od 2015. do 2050. godine, a najveći pad, 15 ili više odsto, prognoziran je u grupi od 11 zemalja, među kojima su i tri zemlje regiona, Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska.
Prema podacima UN, populacija u Crnoj Gori u 2015. godini je 626.000, od čega su 309.000 muškarci, a žene 317.000, odnos 98 muškaraca na 100 žena.
– Evropa je kontinent na kojem se očekuje najviše smanjenje populacije, a podatak koji govori tome u prilog jeste činjenica da je fertilitet u svim zemljama Evrope ispod nivoa koji garantuje „dugoročnu punu zamjenu populacije” (oko 2,1 dijete po ženskoj osobi). U Crnoj Gori taj broj je još gori – 1,65 djece po ženi. Najveći porast populacije u narednih 35 godina se očekuje u zemljama koje i sada imaju veliki fertilitet, uglavnom u Africi, kao i u zemljama koje sada imaju velike populacije – Indija, Nigerija, Pakistan, DR Kongo, Etiopija, Tanzanija, SAD, Indonezija i Uganda – navodi se u izvještaju UN-a.M.S.
Dječaka 316 više nego djevojčica
Preliminarna statistika za proteklu godinu pokazuje da je nastavljen trend da se rađa više dječaka nego djevojčica. Ta razlika je u 2017. čak 316 u korist dječaka. Monstat pojašnjava da je rođeno 3.869 dječaka, a 3.553 djevojčice.
Godinu dana ranije ta razlika je bila 131, 2015. – čak 350, a godinu ranije situacija je bila još drastičnija, broj djevojčica je bio manji za 365.